26.03.20 u 14:50

ALEN ŠERANIĆ

Ministar zdravlja s respektom

Ne postoji veća stvar od zdravlja nacije! Iako smo veseo narod, volimo da se družimo, ovo nije vrijeme za to, kaže ministar zdravlja u Vladi RS, koji je epidemiologiju specijalizirao u Engleskoj. Korisnim savjetima, brigom i zalaganjem za zdravlje svih nas tokom pandemije korona virusa, plijeni pažnju javnosti u regionu - uz najveće pohvale i poštovanje!

Ne dolazi na posao biciklom, kao švedski ministri, ali bicikl je važan dio početka dana ministra zdravlja u Vladi Republike Srpske, Alena Šeranića, koji je zbog korona virusa došao u žižu javnosti. Idealan je na ovom mjestu, i u ovom trenutku! Ličnim primjerom pokazuje brigu o zdravlju svih nas. I, najvažnije, u svemu ne vidi lični marketing, već redovnu životnu aktivnost. Mnogo toga je što treba da se provede, za to ima plan od ranije što je 'posao koji traži desetak godina'. Najviše koraka treba proći u podizanju svijesti naciji, budući da većina redovno lakše pronalazi izgovore umjesto razloga. Za susretljivog ministra Šeranića ni svakodnevno rano ustajanje nije problem da prednjači u davanju ličnog primjera. 

- Krenem biciklom do parka Mladen Stojanović, i tamo trčim. Ustanem u pola šest, odem, odradim trening, drugog vremena nemam. Vratim se kući, istuširam, na posao, poslije toga preuzimam djecu, njihovi treninzi, zadaća. Uvijek sam bio ranoranilac, jutarnji tip, ustajao sam rano, učio, već poslije podne nisam imao koncentraciju. Za maraton sam se pripremao trčeći na betonu, zbog prilagođavanja na podlogu.

Koliko treba pripreme da se istrči 10 kilometara, koliko ste nedavno istrčali na polumaratonu u Banjaluci?
- Ono što je preporuka je osam sedmica za 10 kilometara, a 16 sedmica za polumaraton. Postoji program priprema. Do sada ga nisam trčao, i nije jednostavno istrčati.

Kakvu imate saradnju sa zemljama iz regiona i međunarodnim organizacijama?

- Vrlo je važno pratiti druga iskustva, naročito zdravstvene sisteme na prostoru bivše Jugoslavije, koji su prilično slični, osim u dijelu finansiranja i novca. Iskustva i Svjetske zdravstvene organizacije su važna, jer morate biti dio globalne mreže i politike. Sa druge strane, međunarodne organizacije i oni koji vam daju donacije, žele da pratite druga iskustva i ono što već postoji na terenu.

Kako izgleda taj spoj iskustava koji se dobije kod nas na terenu?

- Često se jave međunarodne organizacije koje bi finansirale određene aktivnosti. Upravo jedan takav projekat finansirala je Švajcarska Agencija za razvoj, a mi smo je realizovali zajedno sa Svjetskom bankom. Izabrali smo Doboj i Zvornik, i sa njima radili na razvoju njihovih kapaciteta po pitanju prevencije četiri osnovna faktora rizika: pušenje, konzumiranje alkohola, nezdrava ishrana i fizička neaktivnost. Onda su pripremljeni grantovi za organizacije, bilo javne ustanove ili udruženja građana. Bilo je prijedloga da se opreme kuhinje unutar samih škola, teretane na otvorenom, pravili su festivale zdravlja, zdrave ishrane, nastavnici su učili o tome da prenose poruke roditeljima i djeci. Najzanimljivije je kad djeca dođu kući i prave pritisak na roditelje da pušenje nije zdravo.   

Kako izgledaju aktivnosti ministarstva koje vodite?
- Samo 10 odsto aktivnosti koje vodi ministarstvo zdravlja odnosi se na unapređenje zdravstvenog sektora, a ostalo se tiče ostalih sektora. Često navodim primjer iz ambulante, kad sam jednoj baki preporučivao da se zbog visokog pritiska više kreće, a onda mi kaže: 'Sine, ovdje nema trotoara, udariće me auto'. Mnogo toga je u različitim nadležnostima što treba da doprinese ovoj temi. Većina stanovništva zna šta treba preventivno uraditi, da ne treba da puši, da ne pije, da bude fizički aktivan… Ali nekako smo skloni da tražimo opravdanja da ne uradimo. Dva su segmenta u kojima ministarstvo radi na promociji zdravlja i prevenciji bolesti. Jedno su aktivnosti koji se odnose na populaciju, a drugo na individualne aktivnosti, da osnažimo individuu, da bi mogla da primjenjuje određene preporuke. Sa tog aspekta smo krenuli u aktivnosti koje podrazumijevaju pristup cijele Vlade pitanju očuvanja zdravlja. To znači da sva ministarstva trebaju kroz svoje planove i politike da doprinesu zdravlju društva. U posljednje 3-4 godine smo 20 zakona obradili upravo sa aspekta kako da druge zakone upotpunimo a da dovedu do poboljšanja zdravlja. Recimo, gdje možemo dosta uraditi je edukacija potrošača, ali moramo omogućiti da deklaracije na proizvodima budu jasne i čitljive. To se mora raditi sa ministarstvom trgovine.

Dakle, pristup mora biti multidisciplinaran?

- To je pristup zdravlju u svim politikama. To je i stav SZO. Dakle, moramo raditi sa lokalnim zajednicama, kad se radi njihov prostorni plan, da se vodi računa o prostoru za rekreativno trčanje, vožnje bicikla, šetnje. Drugi segment je okolinski faktor, gdje s ministarstvom prostornog uređenja i ekologije treba raditi na zakonima koji će obezbijediti smanjenje zagađenja vazduha. Sa ministarstvom saobraćaja moramo planirati podsticanje korištenja vožnje bicikla, smanjenje korištenja automobila… Evo primjera kako se naš sektor preklapa sa ministarstvom rada. Rađene su analize po pitanju radnog vremena. U Francuskoj imate populaciju koja je u nižem kardiovaskularnom riziku od ostalih. Jeste, utiče na to crveno vino koje piju, ali imaju i specifično radno vrijeme. Od 8 do 12, onda dva sata pauze, pa do 18, što daje redovnost ishrane i unos kalorija u različitom periodu dana. Kod nas radno vrijeme obično znači da nema pauze, gledamo da pojedemo nešto prije, pa da se najedemo kad dođemo kući. To uslovljava kvalitet ishrane, koja je kalorijski bogata, ali nutritivno slaba. Što izaziva porast inzulina pa nagli pad šećera, pa onda dođete kući i opet. Tako izlažemo pankreas skokovima inzulina, dovodimo se u opasnost od dijabetesa.    

Često se govori o prevenciji, kako povećati broj tih pregleda?
- Bilo je pitanje oko izrade jednog akta, opet vezano za ministarstvo rada. Zalagali smo se da svaki zaposleni dobije jedan dan na teret poslodavca, da može da odradi preventivne preglede na rizike vezane za masovne nezarazne bolesti. I sindikat i poslodavci su se složili da se to unese u opšti kolektivni ugovor. To je nešto što daje mogućnost da zdrava populacija obavi preventivne preglede, jer teško je da svi ljudi to obave, ako ne dobije slobodan radni dan i ako nije besplatno. A to je po sistem najjeftinije, da se bolest otkriva u ranoj fazi. Takođe su važni republički skrining pregledi, pregledi za rano utvrđivanje postojanja određenih bolesti, najčešće karcinom dojke, grlića materice, karcinom debelog crijeva. To je nešto što planiramo da radimo, kako bi zaštitili radno produktivne ljude, a na kraju oni podižu djecu. Taj skrining program mora biti efikasan, pa je potrebno izmijeniti zakon o evidencijama i statističkim podacima da bismo obezbijedili adekvatno prikupljanje podataka, vidjeli koje su nam ciljne grupe, da se usmjerimo ka njima. Sve to traži vrijeme i planiranje. Imamo usvojen akcioni plan za kontrolu masovnih nezaraznih bolesti. Takođe, planiramo da u okviru domova zdravlja imamo centre za prevenciju bolesti, koji bi pratili i pozivali vas ukoliko niste uradili neki pregled. Time bi rasteretili timove porodične medicine.

Ima li inicijativa po pitanju zdrave ishrane?

- Prošle godine je naš Institut za javno zdravstvo u saradnji radio studiju sa SZO i Institutom iz Portugala i Univerzitetom u Portu. Cilj je bio da se utvrdi kakav je kvalitet domaće hrane i brze hrane sa ulice. Pokazalo se da je izuzetno povećana količina transmasti u hrani kao što su burek, sirnica, ćevapi, kobasice, ali i da je izuzetno povećana količina soli, bilo da je to u domaćoj hrani ili grickalicama. Takođe, i sokovi su puni dodatnog šećera, dok je voće i povrće daleko manje dostupno na tim mjestima. Sa preduzetnicima trebamo vidjeti kako da prilagode recepte, kad već proizvode brzu hranu, da to bude nešto zdravije.

GASTRO SAVJET
Šta ministar zdravlja savjetuje građanima za bolje zdravlje?
- Evo, jedna jednostavna stvar: volimo da solimo paradajz i salatu od njega, a to je pogrešno. Natrijum iz soli izvlači kalijum iz paradajza, a kalijum u glatkim mišićima zamjenjuje kalcijum, koji je poznat kao krečnjak. Taj kalcijum u glatkim mišićima i krvnim sudovima čini da oni postanu krti i neelastični, pa se povećava pritisak i dobijamo arterijsku hipertenziju. Dakle, ne solite paradajz, ili smanjite, dodajte neki začin poput bosiljka.

razgovarao MARKO ŠIKULJAK
foto ALEKSANDAR ARSENOVIĆ /The Prestige

KOMENTARI NA ČLANAK

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove magazina SUTRA.BA. Online magazin SUTRA.BA zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara SUTRA.BA nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

Komentarisanje na ovu vijest nije dozvoljeno !

    Najčitanije:

  • 24 Sata
  • 7 Dana
  • 30 Dana

PROMO