08.07.20 u 10:10

VJERA

EU mora činiti više za vjerske slobode

Europska komisija pod vodstvom Ursule von der Leyen ukinula je dužnost posebnog povjerenika za vjerske slobode. Predstavnici vjerskih zajednica u razgovoru za DW izražavaju masivne kritike zbog te odluke.

"U vrijeme kada su Židovi i druge vjerske manjine sve više izloženi ekstremizmima na društvenim mrežama i izvan njih, a vjerske slobode torpediranju, to je upravo za Europu pogrešan signal", kaže glavni moskovski rabin Pinchas Goldschmidt, predsjednik Europske rabinske konferencije. On uvijek iznova upozorava na ograničavanja vjerskih sloboda u Europi. U razgovoru za Deutsche Welle rabin izražava nerazumijevanje za odluku Europske komisije da ne imenuje novog posebnog povjerenika EU-a za vjerske slobode izvan Europske unije.

Sredinom lipnja objavljeno je da na novi povjerenik više neće biti imenovan. Tu je dužnost do sada obavljao Slovak Jan Figel. Nekadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker utemeljio je položaj posebnog povjerenika za vjerske slobode 2016. godine, kada je papa Franjo u Aachenu primio nagradu Karla Velikog. Juncker je sada prošlost, a njegova nasljednica Ursula von der Leyen odlučila se za ukidanje te dužnosti. Umjesto toga za vjerske slobode izvan EU-a brinut će se potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas i posebni povjerenik za ljudska prava i demokraciju Eamon Gilmore.

"Ima li Europa problem s religijom?"

Glavni moskovski rabin Goldschmidt taj postupak promatra u širem kontekstu i kao simbolički znak. "Ima li Europa problem s religijom?", pita on. Kaže da se to pitanje to više postavlja "kada se ovdje vjerski obredi i tradicije ne samo dovode u pitanje, već i zabranjuju". Vjerska sloboda "je pri tome europska vrijednost".

I Aiman Mazyek, predsjednik Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj, također je kritičan prema odluci Europske komisije i nada se njenom preispitivanju. Postupci nekih europskih zemalja protiv nošenja marama ili klanja životinja u skladu s vjerskim propisima na sličan način utječu na Židove i muslimane, kaže on.

"Vjerska sloboda je osnovno ljudsko pravo," izjavio je Mazyek za Deutsche Welle, "a to ljudsko pravo se u mnogim dijelovima svijeta gazi nogama." I zbog toga što čak i unutar EU-a postoje pokušaji ograničavanja vjerske slobode, dodaje, „još je važnije da se glas tog posebnog povjerenika upravo sada ne uguši".

Spor oko Aja Sofije

Sličan stav zastupa i najviši pravoslavni klerik u Njemačkoj. "Danas je više nego ikada nužno da u Bruxellesu imamo povjerenika", izjavio je mitropolit Augoustinos za DW. Ovaj grčki pravoslavni svećenik predsjeda Pravoslavnom biskupskom konferencijom u Njemačkoj koja okuplja oko 2,5 milijuna vjernika. On pretpostavlja da je riječ o nedostatku senzibiliteta Komisije kada je u pitanju ta tema. "Ta ravnodušnost među kršćanima je katastrofa", kaže on.

On kao aktuelni primjer ističe raspravi o Aja Sofiji u Istanbulu. Nekadašnja crkva, kasnije džamija, a potom više desetljeća muzej, sada bi, prema želji turskih nacionalista, ali i predsjednika Recepa Tayyipa Erdoga, opet trebala postati džamija. EU mora prosvjedovati protiv takve odluke, a kršćani, muslimani i ateisti moraju podići svoj glas, zahtijeva Augoustinos. A EU, kako dodaje, s posebnim izaslanikom mora posvetiti posebnu pažnju takvom procesu, koji iznova ugrožava prava kršćanske manjine u Turskoj.

"Radi se o vjerskoj slobodi za sve"

Kritika dolazi i od najvišeg predstavnika Katoličke crkve na području Europe. Luksemburški nadbiskup kardinal Jean-Claude Hollerich predsjeda Vijećem biskupskih konferencija EU-a (COMECE). On ukazuje na djelovanje Jana Figela, koje je naišlo na "kontinuirano" odobravanje od 2016. godine. Figel je, kako kaže Hollerich, konkretizirao napore EU-a da se "međunarodno zalaže za vjerske slobode za sve". I doprinio je boljoj zaštiti onih "koji su izloženi netrpeljivosti, diskriminaciji i progonu".

U trenutnom globalnom kontekstu, kako je izjavio kardinal za DW, represija je "u nekim slučajevima dostigla razinu genocida vjerskih manjina i grupa". EU bi zato trebao nastaviti izražavati svoju opredijeljenost i vodeću ulogu za integrativno razumijevanje prava na slobodu misli, savjesti i vjere, također s vlastitim povjerenikom, smatra Hollerich.

Nada u Angelu Merkel kao predsjednicu Vijeća EU-a

U posljednjih nekoliko dana je 135 članova njemačkog Bundestaga - političari CDU/CSU-a, SPD-a i FDP-a - izrazilo žaljenje zbog odluke Europske komisije. Oni od njemačke vlade traže da „tijekom njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a radi na osiguravanju nastavka prethodnog uspješnog rada posebnog povjerenika EU-a za vjerske slobode".

I u Berlinu postoji primjer takvog predstavnika. Godine 2018. Savezna vlada imenovala je Markusa Grübela, parlamentarnog zastupnika CDU-a, povjerenikom za vjerske slobode u svijetu. Tada je Ursula von der Leyen obnašala dužnost ministrice obrane. Nije poznato da je tada kritički gledala na ovu dužnost.

Upitno je i hoće li kancelarka Angela Merkel kao predsjednica Vijeća EU-a, pored svih problema s kojima se suočava EU, razgovarati s predsjednicom Komisije von der Leyen o povjereniku za vjerske slobode.

Za glavnog moskovskog rabina Goldschmidta jasno je da i bez imenovanja novog povjerenika Komisija mora obratiti više pažnje na tu temu: On od Schinasa očekuje da, kao novi potpredsjednik Europske komisije, koji je sada odgovoran za područje vjerskih sloboda, "toj temi posveti više pažnje". Jer tu, kako kaže, nije riječ "samo o vjerskim slobodama širom svijeta, već i o integritetu i sigurnosti europskog društva".

KOMENTARI NA ČLANAK

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove magazina SUTRA.BA. Online magazin SUTRA.BA zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara SUTRA.BA nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

Komentarisanje na ovu vijest nije dozvoljeno !

    Najčitanije:

  • 24 Sata
  • 7 Dana
  • 30 Dana

PROMO