16.10.17 u 12:16

GLOBALNA INICIJATIVA MASTERCARDA

Najskuplji obrok na svijetu

Otkriveno: Kako se najsiromašniji ljudi svijeta suočavaju sa računom od $ 321 za grah sa rižom

Troškovi jednog obroka u najsiromašnijim zemljama svijeta mogu doseći stotine američkih dolara u ekvivalentu kupovne moći, pokazalo je novo istraživanje World Food Programa i kompanije Mastercard. Studija je pokazala da ljudi iz zemalja u razvoju dnevnu zaradu daju za jedan osnovni obrok - čak i više u slučajevima kada su u toku građanski sukobi ili ekonomski kolaps.*

Razlike u odnosu na bogate dijelove svijeta su očigledne. Uzmimo za primjer državu Njujork, tamo je za pripremu jednostavnog obroka, kao što je varivo od graha, potrebno 1,20 dolara. To predstavlja 0,6% prosječnog dnevnog prihoda. Nasuprot tome, u Južnom Sudanu, najgore rangiranoj zemlji u studiji, tanjir hrane košta 268 puta više, ili ekvivalent u iznosu od 321,70 dolara. Studija također izračunava procenat prosječnog dnevnog prihoda u svakoj datoj zemlji za kupovinu jednostavnog obroka. 

Zaključci studije ojačali su odlučnost kompanije Mastercard da postigne svoj cilj, najavljen kao dio globalne inicijative, da pruži više od 100 miliona obroka širom svijeta za one kojima je to potrebno.

Zemlje i teritorije sa najgorom ocjenom prema ovoj studiji su:

1. JUŽNI SUDAN: Jedan obrok u odnosu na cijenu u Njujorku iznosi 321,70 dolara.

- Za kupovinu jednostavnog obroka potrebno je ogromnih 155% sudanskog prosječnog dnevnog prihoda.


2. NIGERIJA: Jedan obrok, u odnosu na cijenu u Njujorku iznosi 200,32 dolara.

- 121% nigerijskog prosječnog dnevnog prihoda je potrebno za kupovinu jednostavnog obroka.


3. DEIR EZZOR, SIRIJA: Jedan obrok, u odnosu na cijenu u Njujorku iznosi 190,11 dolara.

- 115% sirijskog prosječnog dnevnog prihoda je potrebno za kupovinu jednostavnog obroka.


4. MALAWI: Jedan obrok, u odnosu na cijenu u Njujorku iznosi 94,43 dolara.

- Za kupovinu jednostavnog obroka potrebno je 45% malavijanskog prosječnog dnevnog prihoda.


5. DEMOKRATSKA REPUBLIKA KONGO: Jedan obrok, u odnosu na cijenu u Njujorku košta 82,10 dolara.

- 40% kongovskog prosječnog dnevnog prihoda je potrebno za kupovinu jednostavnog obroka.


“Bez hrane ne možemo živjeti, učiti ili rasti,” rekla je Ann Cairns, predsjednica sektora za međunarodna tržišta u kompaniji Mastercard. “U kompaniji Mastercard koristimo tehnologiju i resurse kako bismo poboljšali život i okončali ciklus siromaštva. Naša posvećenost cilju da isporučimo 100 miliona obroka i naše partnerstvo sa WFP-om, pomoći će nam da dostignemo cilj, a to je svijet bez gladi.” 


Svakog dana, 815 miliona ljudi gladuje. Ranije WFP istraživanje provedeno na osnovu stručnih podataka kompanije Mastercard pronašlo je direktnu vezu između hranljivih školskih obroka i akademskih dostignuća i produktivnosti u kasnijem životu. Djeca koja su koristila 10-godišnji projekat školskih obroka u Šri Lanki, u odrasloj dobi zarađivali su za 5% više. Analiza troškova i koristi otkrila je da jedan uloženi dolar u školske obroke donosi ekonomski povrat od 3-10 dolara.

“Roditelji se često suočavaju sa strašnim izborom”, dodala je Cairns. “Da li poslati djecu na posao kako bi hranili porodicu ili ih poslali u školu i time uzrokovati glad porodice? Sponzorisanjem školskih obroka, mi omogućavamo djeci da ostanu u školi, da uče i postanu produktivniji kao odrasle osobe. Porodice, zajednice i na kraju cijele ekonomije prosperiraju od toga.” 

“Istraživanje Brojanje zrna graha je ozbiljan podsjetnik na to koliko konflikti stvaraju okrutne nejednakosti u pogledu dostupnosti hrane,” rekao je David Beasley, izvršni direktor WFP-a. “Zahvaljujući partnerstvu sa kompanijom Mastercard, uspjeli smo da dublje zađemo u osnovu problema i u prilici smo da ponudimo pionirska rješenja za premoštavanje nekih od najgorih reperkusija konflikta, katastrofa i uništenih lanca snabdijevanja. Istraživanje Brojanje zrna graha ilustruju koliko je zapravo hitno da se cijeli svijet uključi kako bi se okončali konflikti i kako bismo se približili okončanju gladi do 2030. godine.” 


Mastercard i WFP žele istaknuti neke od stvarnih razloga zbog kojih neke zemlje često završavaju u začaranom ciklusu siromaštva, kao što su sukob i nesigurnost, fragmentirani lanci snabdijevanja i neadekvatno uskladišteni usjevi zbog nedostatka tehnologije. Zauzvrat, partnerstvo ima za cilj da obezbjedi inovativne programe, kao što su besplatni, hranljivi školski obroci, kako bi se ublažili neki od složenijih problema iza siromaštva i gladi, te zaustavio kontinuirani ciklus siromaštva.

KOMENTARI NA ČLANAK

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove magazina SUTRA.BA. Online magazin SUTRA.BA zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara SUTRA.BA nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

Komentarisanje na ovu vijest nije dozvoljeno !

    Najčitanije:

  • 24 Sata
  • 7 Dana
  • 30 Dana

PROMO