08.05.17 u 11:07

DIREKTORICA ZA SRBIJU, CRNU GORU I BIH

Jelena Ristić, Mastercard: Siva ekonomija je problem svih nas

Jelena Ristić, direktorica za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u kompaniji Mastercard, daje uvid u trenutno stanje finansijskih i poslovnih tržišta u Bosni i Hercegovini


1.    Zašto je, po Vašem mišljenju, siva ekonomija problem? Kako Mastercard kao kartičarska kompanija doprinosi borbi protiv ovog problema?

Kada govorimo o sivoj ekonomiji, govorimo o poslovanju i finansijskim aktivnostima koji su skriveni od nadležnih organa i službenih finansijskih tokova i kao takvi, predstavljaju teret za državu i budžet. Ovako rečeno, pojam zvuči daleko i komplikovano, ali zapravo, pitanje sive ekonomija se odnosi na svakog od nas. Siva ekonomija podrazumijeva i pogoršanje stanja školskog i zdravstvenog sistema, kao i nisku kvalitetu infrastrukture u zemlji, jer prikupljeni porezi nisu dovoljni za pokrivanje svih državnih troškova i investicija. Također, podrazumijeva i stagnaciju plata u javnom sektoru, penzija i socijalnih davanja. Visok nivo sive ekonomije znači da se privreda jedne zemlje ne razvija u skladu sa svjetskim trendovima, jer kompanije ili poduzetnici nisu stimulisani fer tržišnim uvjetima, ne prijavljuju radnike ili kriju prihode, što kratkoročno možda donosi finansijsku dobit, ali dugoročno, ograničava napredak i šanse za profitabilnost.

Studija koju smo naručili od EY i koja je provedena u 8 zemalja Centralne i Južne Europe, potvrdila je da je siva ekonomija problem sa kojim se suočavaju zemlje u različitim fazama razvoja, tako da ne bi bilo fer tvrditi da je to ekskluzivni problem post-tranzicijskih ekonomija, kao što su ekonomije Bosne i Hercegovine ili Srbije. Ovaj problem je prisutan širom svijeta, ali što je transparentniji finansijski sistem jedne zemlje, što je više razvijena infrastruktura elektronskog plaćanja, to je niži nivo sive ekonomije.

Upravo u elektronskom plaćanju se nalazi snaga kompanije Mastercard. Kao globalni pružalac tehnologija koji posluje u financijskoj industriji, imamo globalno znanje i praktično iskustvo koje možemo podijeliti sa interesnim grupama da se uspostavi transparentan sistem plaćanja u BiH i proces učini lakšim, sigurnijim i učinkovitijim za sve.

2.    Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju siva ekonomija?

Studija koju sam spomenula je pokazala da je siva ekonomija u BiH iznosila 25,5% BDP-a u 2014. godini; najviše među osam ispitanih zemalja. Naša studija se fokusirala na broj neprijavljenih transakcija, koje su najviše u sektoru hrane, pića i duhana - oko 42%, u sektoru goriva - oko 9%, te u restoranima i barovima - oko 8%. U konkretnim brojkama, to znači da država gubi 1,1 milijardi KM prihoda od dobiti i naplate poreza, a to je novac koji se može reinvestirati i vratiti poreskim obveznicima kroz, na primjer, izgradnju boljih cesta i bolnica.

Ovom studijom, nismo samo ispitali situaciju na tržištu, već i predložili skup politika i regulatornih mjera koje bi trebale pomoći vladama da smanje nivo sive ekonomije, a postoje i konkretne finansijske implikacije svake od njih. Mnoga od tih rješenja već su efikasno primjenjena u drugim državama i gotovo sva su orijentisana na promovisanje elektronskih načina plaćanja. Smanjenje gotovinskih plaćanja u potrošačkom sektoru u iznosu od 10% bi imalo pozitivan uticaj na smanjenje sive ekonomije i dovelo bi do povećanja vladinih prihoda od 113 miliona konvertibilnih maraka.

Druge predložene mjere uključuju obavezu elektronskog plaćanja plata i penzija, te postojanje POS terminala na svim prodajnim mjestima. Neke od tih mjera primjenjuju se širom svijeta, neki od propisa već postoje u zemlji, ali ih se striktno ne pridržava. Također, predlažemo i neke stimulativne mjere, kao što su poreske olakšice za potrošače i trgovce, kao i nagradne igre vezane za fiskalne račune. Svjesni smo da je za proces implementacije potrebno vrijeme, ali smo optimistični da će svi tržišni akteri prepoznati njihovu vrijednost kako bi se poboljšali uslovi na tržištu.

3.    Imate li ovdje dobru polaznu tačku? Da li građani BiH koriste platne kartice i elektronska plaćanja, generalno?


Da, tržište definitivno pokazuje znakove veće upotrebe kartica, što je nedavno potkrijepljeno podacima Centralne banke BiH. Postoji preko 2 miliona platnih kartica preko kojih su građani potrošili 8,8 milijarda KM u 2016. godini, što je za 1,1 milijardu KM više nego u 2015. godini.

Sa tačke gledišta Mastercard kompanije, BiH tržište ima visoku razinu entuzijazma za inovativna rješenja plaćanja, kao što je naša beskontaktna tehnologija. U Q4 2016. godine, više od trećine svih Mastercard kartica u zemlji bile su beskontaktne kartice, dok je broj banaka koje izdaju i trgovačkih lokacija koje prihvataju ovaj način plaćanja u stalnom porastu.

Ovo su dobri podaci, ali vjerujemo da postoji potreba za još višom razinom financijskog obrazovanja za sve sudionike na tržištu, kako bi istinski razumjeli koje vrijednosti elektronska plaćanja donose u smislu uštede vremena ili novca, praktičnosti i sigurnosti. Ovaj aspekt je jako važan, jer korisnik koji razumije tehnologiju, koristiti će je u svakodnevnom životu. Stoga sarađujemo sa našim partnerima u bankarstvu i trgovačkom sektoru na različitim kampanjama koje podižu svijest o prednostima e-plaćanja.

4.    Na kraju, najveća briga koju naši građana imaju oko elektronskih plaćanja je njihova sigurnost. Kako biste prosječnoj osobi objasnili zbog čega je u redu plaćati karticom i da njihov novac neće biti ukraden od strane nekog hakera?

Prije svega, važno je shvatiti da kartica nije samo komad plastike u ruci. Kartica je kombinacija fizičkih i virtualnih slojeva sigurnosti koje Mastercard kreira, koristi i unapređuje, sa ciljem da svaka transakcija, bilo kada i bilo gdje obavljena, bude sigurna. Sve Mastercard i Maestro kartice u BiH su čip kartice. To znači da radi autentifikacije transakcije, morate unijeti PIN kod. Ova, takozvana, EMV tehnologija, odnosno kombinacija čipa i PIN koda, osigurava da se vaša kartica ne može kopirati ili zloupotrijebiti na neki drugi način. Stoga je izuzetno važno da nikada ne zapisujte PIN niti da ga nosite u novčaniku ili mobilnom telefonu. Ukoliko zapamtite svoj PIN, umjesto da ga zapisujete, u potencijalnom slučaju gubitka kartice, ona ne može biti zloupotrijebljena jer lopov neće imati "ključ da je otvori". Važno je i rukom prekriti PIN prilikom unesa na POS ili ATM i ne izgovarati ga naglas trgovcu, što je greška koju ljudi ponekad čine.



Dok se korisnici moraju pridržavati ovih razumnih koraka predostrožnosti, mi kao tehnološka kompanija razvijamo tehnologije za sigurna i brza plaćanja. Na primjer, razvili smo SafetyNet, globalni alat dizajniran kako bi se smanjio rizik od cyber hakiranja banaka i procesora. Na taj način, osiguravamo našim partnerima da budu jedan korak ispred napada velikih razmjera, koji koriste sve sofisticiranije načine za kompromitaciju podataka sa računa i mjera sigurnosti. To su najsavremenija rješenja u skladu sa razvojem tehnologija plaćanja i možemo ih očekivati još više u godinama koje dolaze.





KOMENTARI NA ČLANAK

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove magazina SUTRA.BA. Online magazin SUTRA.BA zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara SUTRA.BA nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

    Najčitanije:

  • 24 Sata
  • 7 Dana
  • 30 Dana

PROMO