21.12.11 u 17:00

ISABELLA KURKOWSKI

Mediji u BiH su sve više zavisni i sve češće su objekat manipulacije

U traganju za odgovorima na pitanja fukcioniranja medija u podijeljenom društvu Bosne i Hercegovine pogođenom brojim ekonomskim i političkim problemima, kao i o odnosu između medija i politike u takvom društvu i utjecaju cjelokupne situacije na građane, magazin SUTRA.BA stupio je u kontakt sa ekspertom za medije Vijeća za štampu BiH Isabellom Kurkowski.

SUTRA.BA: Vijeće za štampu radi već dosta vremema u politički, etnički i ekonomski podijeljenom društvu. Možete li nam kao osoba koja je aktivno uključena u bh. medijski prostor i kao profesionalac pokušati objasniti trenutnu situaciju u društvu i način kako društvo utječe na medije u BiH? Isabella Kurkowski:Vijeće za štampu u BiH je jedno od vrlo efektivno implementiranih tijela na državnom nivou Bosne i Hercegovine gdje građani oba entiteta mogu uložiti besplatne žalbe ako je Kodeks za štampu BiH prekršen od strane novinara. Ovaj mehanizam žalbe i posredovanja između medija i povrijeđene osobe koja podnosi žalbu se naziva samoregulacijom medija. Svi mediji, posebno “novi mediji” imaju široku rasprostranjenost i mogu biti pročitani ili pregledani od strane miliona ljudi u BiH tako da u slučaju nekorektnog medijskog izvještavanja šteta za žrtve tog izvještavanja može biti vrlo velika i prava slika stvarnosti može biti izgubljena u javnosti. Ovo može imati utjecaj ne samo na pojedince, već i na ekonomiju, ako su kompanije i industrija među žrtvama. Vijeće za štampu Bosne i Hercegovine vrlo brzo, efektivno i besplatno rješava slučajeve tužbe novinarskim putem, kao što su ugovaranje novog intervjua, odgovora, reakcije, opovrgavanja ili javnog izvinjenja za povrijeđene osobe od strane medija koji je u pitanju. Ovo omogućava ispunjenje moralne dužnosti prema žrtvama, koja inače nikad ne bi bila postignuta od strane suda, budući da sudovi određuju kazne i financijsku kompenzaciju, ali ne i moralnu kompenzaciju u javnosti. SUTRA.BA: Šta možete izdvojiti kao pozitivan primjer u radu Vijeća za štampu BiH? Isabella Kurkowski: Vijeće za štampu BiH je u ranijim vremenima primalo žalbe od strane političkih predstavnika. U posljednjim godinama ova slika se potpuno promijenila. Sada su obični građani oni koji šalju većinu žalbi za nekorektno medijsko izvještavanje. Proširenjem edukacije za građane Vijeće za štampu je uspjelo podići broj žalbi od 2007.god. na više od 400%. Ovo je jasan znak da civilno društvo postaje sve aktivnije i uključenije u proces kreiranja medijske sfere demokratskog karaktera. Prema mom mišljenju ovo je veoma dobar znak pozitivnog razvoja uz mnogo drugih izazovnih problema koji čekaju BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji. Uloga koju Vijeće za štampu u BiH ima za civilno društvo je ogromna; no ipak vijeće ne nudi nikakve sankcije. Ono nudi kredibilitet i to je ono na šta kupci printanih medija i korisnici online medija računaju. Što više ljudi znaju da će pogrešno, diskriminatorno izvještavanje biti ispravljeno, mediji će prikupiti više zasluga za svoj profesionalan rad, a to će imati utjecaj na tiraž medija i budući tržišni razvoj.   SUTRA.BA: Mnogi, čak i oni u zemljama Evropske Unije, hvale Vaš rad kao pozitivan primjer. U Rusiji ste nedavno primili priznanje od strane AIPCE-a (Alliance of Independent Press Councils of Europe). Možete li nam reći nešto više o tome? Isabella Kurkowski: Vijeće za štampu Bosne i Hercegovine je već dugi niz godina punopravan član AIPCE-a, slijedeći i implementirajući zadane standarde i norme medijske samoregulacije. Priznanje koje je dano od strane AIPCE u Rusiji oktobra 2011. bilo je značajno budući da se ovo udruženje sastoji od 35 članova među kojima su vijeća za štampu iz Norveške, Danske, Švedske i Njemačke. Vijeće za štampu BiH bilo je hvaljeno zbog najboljeg praktičnog i pionirskog rada. Pohvaljeno je kao najaktivnije vijeće za štampu udruženja i kao dobar primjer imajući u vidu njegov edukacijski rad, Još jedno važno priznanje Vijeće za štampu BiH dobilo je u pozitivnoj izjavi u Izvještaju o progresu Evropske unije za BiH 2011. gdje je jedina medijska organizacija spomenuta u pozitivnom smislu zahvaljujući njegovom edukacijskom radu sa civilnim društvom i pravnicima kao i doprinosu za aktiviranje civilnog društva u procesu samoregulacije medija. Zvanično je od strane direktora Vijeća Evrope u Beču i OSCE-a izjavljeno da je Vijeće za štampu BiH jedino tijelo samoregulacije koje obavlja svoj zadatak monitoringa, koji bi inače trebao biti rađen od strane same vlade. Iz ovog se može zaključiti koliko daleko je Vijeće za štampu BiH otišlo u svom radu povezujući civilno društvo, medije, sudstvo i vladu. SUTRA.BA: Kako Vijeće za štampu BiH opstaje financijski? Postoji li nešto što bi trebalo mijenjati?  Isabella Kurkowski: U drugim zemljama kao npr. Njemačkoj, odakle ja dolazim, Vijeće za štampu igra tako važnu ulogu da je njemačka vlada odlučila financijski podržati njegov rad financirajući 49% budžeta vijeća i onemogućujući bilo kakav veto od strane njemačke vlade za intervenciju vijeća, osiguravajući na taj način njegovu neovisnost. Drugih 51% od budžeta vijeća financiraju vlasnici medija i novinarske asocijacije. Ovaj model financiranja se dokazao kao prilično dobar budući da osigurava neovisnost njemačkog Vijeća za štampu od 1956. Vijeće za štampu BiH trenutno financira 13 vlasnika medija bez mjesečne uplate što sve do sada pokriva sve relevantne troškove koji su potrebni da bi tajništvo radilo. Tako da prema mom mišljenju, budući da Vijeće za štampu BiH dokazano obavlja dobar posao rasterećivanjem sudova od troškova i uspješnom implementacijom važnih standarda EU, trebalo bi da dobije priznanje i od svoje vlade. Potrebno je, u tom smislu, da bude financijski podržano od strane bh. vlade u nekim dijelovima troškova tajništva kako bi bilo financijski samoodrživo u budućnosti i da ne bi više bilo zavisno on fondova međunarodne donorske zajednice koja će se jednog dana povući. SUTRA.BA:  Je li moguće da se mediji „uzdignu“ od podijele u bh. društvu. Ima li nekih pozitivnih primjera u medijima ili je crna hronika u svim rubrikama, od društva i politike, pa sve do stvarne crne hronike? Isabella Kurkowski:  Kodeks za štampu BiH koje je baziran na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima ovdje funkcionira kao vrsta smjernice i za novinare kao i za civilno društvo. Osnova takvog pristupa je poštovanje za etničke, kulturološke i religijske različitosti BiH. Saradnja Vijeća za štampu u BiH sa pravosuđem fukcionira vrlo dobro i osigurava novi razvoj u zajedničkom radu na borbi protiv govora mržnje u projektima kao što su “Vi niste nevidljivi” koji se posebno odnosi na online medije i anonimne komentare korisnika, koji pokušavaju raširiti etnički motiviranu mržnju, i podsticanje na mržnju po drugim osnovama diskriminacije. Od velike je važnosti da se postave etičke granice za korisnike. Sloboda govora jeste ljudsko pravo, svi imamo pravo da izrazimo svoje mišljenje, ali to također ima i svoje uslove a ti uslovi su promocija tolerancije, poštovanje i razumijevanje kako je istaknuto u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima koja se ne smije kršiti. Mediji kao moćan alat formiraju javno mnijenje, kreiraju atmosferu u državi i način na koji druge zemlje vide tu državu, njenu vladu i civilno društvo. Ako je ono što kreira atmosferu u društvu gotovo u potpunosti zasnovano na negativnim temama, kako je moguće da nešto pozitivno može izaći iz civilnog društva? SUTRA.BA: Šta nam još možete reći o projektu "Vi niste nevidljivi?" Isabella Kurkowski: U projektu “Vi niste nevidljivi” Vijeće za štampu u BiH pokušava da korisnike interneta uvjeri da ako se pokušavaju sakriti iza anonimnih imena i koristiti govor mržnje, to ne pomaže. Ne mogu se sakriti jer mogu biti identifikovani preko svoje IP adrese. Ovaj projekt namjerava da korisnike interneta učini svjesnim po ovom pitanju kao i po pitanju posljedica koje mogu primiti ukoliko šire govor mržnje. U takvim slučajevima administrator web stranice mora da reagira na tu činjenicu i blokira komentar koji je prepoznat kao govor mržnje. U teškim okolnostima bh. tužitelji kao i policija mogu biti uključene u proces. Ovaj projekt definitivno pomaže u borbi protiv etničke podjele u BiH, budući da značajno pomaže promoviranju i implementiranju Članova 3 i 4 Kodeksa za štampu BiH na web portalima i gradnji tolerancije i poštovanja unutar multietničkog bh. društva. SUTRA.BA: Ako uzmemo u obzir da je stanje u medijima odraz stanja u društvu, gdje promjene trebaju početi, da li u društvu ili medijima? Je li moguće poboljšati društvo poboljšanjem medija? Isabella Kurkowski: I civilno društvo i mediji moraju raditi zajedno, njihova saradnja je bitna za proces donošenja odluke svakog pojedinca i specifičnih grupa. Ako korisnici izgube kredibilnost u medijima oni više neće kupovati novine. Kao posljedica ovog procesa civilno društvo se neće angažirati u demokratskim procesima, upustit će se u depresiju na taj način da će biti samo pasivni konzumenti, što će sve skupa imati i ekonomske posljedice. U BiH smo imali situaciju da je do 2006. kada je u pitanju medijska sloboda u BiH zemlja uvijek bila jedna od najboljih primjera implementacije bitnih zakona u medijskom sektoru kao što su sloboda pristupa informacijama, dekriminalizacija klevete, te Zakon o Javnom servisu BiH. Za razliku od perioda do 2006., od 2006. skoro svi razvojni programi međunarodnih medija zaustavljeni su nakon Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu i međunarodna donorska zajednica se povukla sa medijskog polja BiH. Kao posljedica ovog povlačenja mediji u BiH su postajali sve zavisniji i napravili su velike korake unazad kada je u pitanju sloboda medija, postajući više etnički podijeljeni i politizirani u svom medijskom izvještavanju. To je opasan proces jer nestabilnost koja se prvo javi u medijskom izvještavanju uzrokuje nestabilnost unutar samog civilnog društva, dijeleći interese na posebne grupe i ne promovirajući interese javnosti kao takve. Kako se mediji također spominju i u Pravnoj stečevini Evropske unije (Acquis Communautaire) u Odjeljku 10 informacijsko društvo i mediji određeni su kao bitan element koji se mora implementirati u pretpristupnom procesu BiH ja se nadam da će ovaj proces biti podržan u budućnosti od strane domaćih bh. institucija kao i same EU kao bitno pitanje u cilju ponovnog pomaganja ojačavanja civilnog društva i medijskih sloboda. SUTRA.BA: Rad Vijeća za štampu je vrlo odgovoran i osjetljiv. Imate li nekih pritisaka od strane lokalnih i međunarodnih zvaničnika ili medija? Isabella Kurkowski: Prije svega želim se zahvaliti svim svojim kolegama iz Vijeća za štampu BiH kao i svim našim članovima Vijeća koji su uključeni u bitan proces medijske samoregulacije, veliko je zadovoljstvo raditi zajedno s njima na dnevnoj bazi i gledati kako se stvari razvijaju u pozitivnom pravcu, usprkos velikim izazovima. Bez visoke motivacije, angažiranosti i povjerenja u našem poslu, također i od strane naših članova, ne bismo mogli biti tako uspješni. Sa svog gledišta mogu izjaviti da je Vijeće za štampu BiH uistinu nezavisno tijelo i u slučajevima kada ima pritisaka koji dolaze izvana (uglavnom ih možete pročitati u medijima), u mogućnostima smo da se javno nosimo sa njima na civilizovan način tražeći dijalog sa onima na drugoj strani. Do sada nije bilo miješanja ili interveniranja u našem radu bilo sa međunarodne ili domaće strane. SUTRA.BA:  Hajmo se odmaći od „profesionalnih“ pitanja na trenutak. Već dugo vremena živite u BiH i imate uvid u postojeću situaciju. Koje je Vaše mišljenje: Da li je društvo stvarno podijeljeno ili ne, i da li političari i mediji koriste tu podijeljenost za svoje interese? Isabella Kurkowski: Živim u BiH već četiri godine radeći kao savjetnica Vijeća za štampu BiH i vidim mnogo znakova podijeljenosti, ali i mnogo znakova zajedničkih interesa. Ovo je moje definitivno lično mišljenje koje bih voljela podijeliti sa vama: Trenutno se čini da društvo u BiH ide kroz proces etničke podjele i da su mediji i politika prečesto povezani u promoviranju ove podijeljenosti. Pretpostavljam da je od velike važnosti imati nezavisne političare koji mogu biti kritikovani i nezavisne medije koji dozvoljavaju kritiku. Zajednički javni interes svih građana BiH obično nedostaje u medijskim temama. Čini se da je koncept zajedničke države BiH u dnevnim medijima jako rijetko zastupljen. Ali mislim da je za građane bitno da ne budu predstavljeni samo kao etnički činioci već kao građani funkcionirajuće države. Građani, kao takvi, koji su nezavisni s obzirom na to kojoj nacionalnosti pripadaju imaju zajednički interes – svi oni žele imati dobro obrazovanje, dobre radne uvjete, slobodu kretanja, dobru ekonomiju, funkcionalan društveni i pravosudni sistem i dobro uspostavljen i fukncionalan politički okvir koji im osigurava prosperitet i osigurava budućnost njihove djece. Smatram da je to zajednički interes. U cilju da se dostignu ovi prvobitni ciljevi pojedinačnog dobra i dobra zajednice, mediji i političari današnjice trebaju biti svjesni svoje odgovornosti koju imaju prema javnosti da ne bi blokirali bitne procese javnog interesa, već da razvijaju strategije i da to predstavljaju pravilno širokoj javnosti, bazirano na činjenicama i podacima i budućim ciljevima koje je potrebno dostići.  SUTRA.BA: Šta je potrebno promijeniti u odnosu medija i politike u bh. društvu? Isabella Kurkowski: Stvarnost u BiH je takva da političari pokušavaju utjecati na medije i vršiti pritisak na uredništvo i zajedničke strategije za budućnost su obično vrlo malo predstavljene u političkom i u medijskom diskursu. Na drugoj strani mediji doživljavaju ekonomsku krizu i tako su laka žrtva manipulacije u cilju da se održe na tržištu, postaju sve više zavisni promovirajući jednostrano izvještavanje. U svakom slučaju mediji i politika nikada ne bi trebali biti zavisni jedno od drugog radeći u svom interesu i zloupotrebljavajući svoje funkcije. Umjesto toga i jedno i drugo trebaju prihvatiti obaveze koje imaju prema javnosti- mediji za javni interes i političari za javnu odgovornost koju imaju ne samo za jednu grupu već sve građane BiH. Jedna stvar mi daje nadu: Toliko je puno ljudi koje sam srela prilikom svog boravka u BiH koji su dobro educirani, motivirani građani koji bi voljeli zaboraviti postojeće predrasude i koji bi se voljeli okrenuti jedni prema drugima – to je nešto vrijedno podržavanja jer su oni već jedan dio budućeg procesa donošenja odluka i obećavajuće društvo u BiH. SUTRA.BA: Održana je Šesta škola medijske etike i novinarstva za studente novinarstva iz BiH. Koji su ciljevi ove škole i da li smatrate da se medijska etika dovoljno razmatra u bh. društvu? Isabella Kurkowski: Medijska škola za etiku je vrlo važan projekt koji se odnosi na profesionalne novinarske standarde i medijsku etiku kao praktičan pristup koji se implementira već tijekom akademskog obrazovanja. Današnji studenti novinarstva su sutrašnji nosioci odluka u printanim i online medijima koji se brinu o korektnim informacijama prema svojoj novinarskoj profesiji, dok se obraćaju milionima čitatelja / korisnika. Ovo je velika odgovornost. Cilj medijske škole za etiku je pripremiti studente žurnalizma za tu odgovornost baziranu na Kodeksu za štampu, da razumiju gdje se nalaze granice nekorektnog medijskog izvještavanja i kako da izbjegavaju vlastite greške prilikom pisanja članaka. Od 2008. do danas projekt pokazuje da veze razvijene preko interakcije prilikom petodnevne Škole medijske etike između studenata koji dolaze iz različitih etničkih pozadina su također vrlo bitna komponenta ovog projekta. Efekti su vidljivi: studenti su sami uspostavili mrežu na Facebooku gdje razmjenjuju svoje ideje i u stalnom su kontaktu, što se nikada ne bi dogodilo bez učestvovanja u Školi medijske etike koja je dovela mlade ljude iz različitih dijelova BiH zajedno, slamajući postojeće predrasude, ksenofobiju i podstičući međuetničko zbližavanje i proces pomirenja. SUTRA.BA: Vjerujete li da se sadašnja situacija može popraviti i da BiH čeka svjetlija budućnost? Nastavljate li svoju misiju u BiH? Isabella Kurkowski:  Uvjerena sam da svaki pojedinac, zajednica, nevladine organizacije, civilne organizacije, političari i mediji imaju moć da uskoče u plodan dijalog ipromjene neka gledišta. Engleski filozof Francis Bacon je reako: Znanje je moć. Trenutno sve izgleda vrlo tamno ali moramo raditi na pozitivnim stvarima i upoznavati ljude s njima. Dobro informirano civilno društvo uvijek može kreirati nove načine pristupa za rješenja koji su u javnom interesu. U tom smislu također je vrlo bitno uspostaviti prikladan dijalog i komunikaciju među političarima i medijima bez zavisnosti već baziranu na činjenicama i podacima kao i kulturi dijaloga i toleranciji. Njemačka vlada podržava projekte kao što je medijska škola etike u cilju da podrži BiH u ojačavanju civilnog društva i procesa medijske samoregulacije sa značajnim doprinosima te je od oktobra 2011 produžila moju misiju za slijedeće dvije godine u Vijeću za štampu BiH. Nadam se i uvjerena sam da uspješno možemo dalje nastaviti sa svojim zajedničkim radom.

KOMENTARI NA ČLANAK

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove magazina SUTRA.BA. Online magazin SUTRA.BA zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara SUTRA.BA nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

    Najčitanije:

  • 24 Sata
  • 7 Dana
  • 30 Dana

PROMO